koale

Koala (lat. Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak je sisavac tobolčar koji živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća. Iako koala izgleda kao maleni plišani medvjed te se ponekad naziva i koala medvjedić, on u stvari nije nikakav medvjed, već sisavac tobolčar. Unatoč zakonskoj zaštiti, ipak je vrlo ugrožena vrsta jer neprestano gubi životni prostor zbog čestih požara kao i zbog širenja ljudskih naselja i gradnje prometnica unutar područja koja nastanjuje koala.

Koala je životinjica sivog krzna, ponekad s malo bijelog. Ima veliki crni gumasti nos i velike dlakave uši. Koala ima dugačke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i oštrim kandžama za lako penjanje i držanje na drveću. Gotovo nema repa.

Koala živi gotovo isključivo u gornjim dijelovima krošanja posebnih vrsta eukaliptusovog drveća, čije je lišće njegova gotovo jedina hrana. Svojim snažnim nogama čvrsto obuhvaća drvo, pri čemu će se oštre pandže zariti u koru. Koala je životinja koja je aktivna noću, pa dane provodi spavajući na granama. Noću se penje na više grane, gdje pažljivo bira lišće koje jede. Silazi s drveta vrlo rijetko, najčešće samo da promijeni stablo jer je na dotadašnjem pojeo lišće kojim se hrani. Koala sjedne u rašlje drveta i tako spava većim dijelom dana, čak po 18 sati. Kreće se i hrani uglavnom tijekom noći. Jako je izbirljiv u hrani i jede samo lišće određenih vrsta eukaliptusa. Tekućinu dobiva iz lišća i zato vrlo rijetko pije vodu.

lisice

Lisica (Vulpini), jedno od dva glavna tribusa potporodice Caninae. Obuhvaća lisice u pravom smislu sa rodovima Vulpes i Urocyon. srednje veličine, koji imaju tijelo pokriveno te karakterističan gusti rep ili tzv. "četku". Najpoznatija vrsta lisice je crvena lisica, raširena na cijelom kontinentu Europe. Prisutna je i u popularnoj kulturi i u folkloru, osobito kod ljudi koji obožavaju lisice, bez obzira na državnost, kulturnu grupu i pleme. Neke su vrste lisica, kao što je falklandska otočna lisica, poznata i kao warrah, izumrle.

Slično kao i u tribusu Canini gdje se javljaju pravi psi, i kod Vulpina se naglašava naziv prave lisice, a razlog su pogrešni vernakularni narodni nazivi.U modernom engleskom jeziku, engleski naziv fox dolazi od riječi fox u staroengleskom jeziku, što je izvedenica od staronjemačke riječi *fukh - odnosno u njemačkom jeziku Fuchs, od gotskog jezika fauho, u staronorveškom jeziku foa i u nizozemskom jeziku vos. U indoeuropskim prajezicima upotrebljavao se izraz *puke - "rep" (u Sanskrtu izraz puccha za "rep"). Psi (mužjaci lisica) dosegnu težinu od 5,9 kilograma, dok ženke (lije) teže malo manje od mužjaka lisica, 5,2 kilograma.

veverice

Duga je oko 45 cm, zajedno sa repom, a teška 300-400 grama. Ima prekrasan rep, dug i obrastao dugačkom, gustom dlakom. Služi joj kao kormilo kad skače kroz vazduh, kao i za održavanje ravnoteže dok juri po granama drveća. Ima vrlo snažne sekutiće, koji joj neprekidno rastu tako da je, da bi ih istrošila, prisiljena da glođe i gricka po ceo dan. Dugo se zadržavaju na drveću pa su im udovi prilagođeni penjanju. Na šapama ima pet prstiju, razmeštenih kao prsti na našoj šaci i može lako da hvata predmete i da se hvata za razna uporišta. Pomoću dugačkih, šiljatih kandži vešto se penje po deblima i granama drveća i strmoglavce spušta. Dugačke zadnje šape joj služe za skokove od nekoliko metara. NJeno krzno je lepe crvenkasto smeđe boje a bele s trbušne strane. Nekima je leti krzno tamno poput uglja. Zimi postaje sivo. Na uspravnim ušima imaju pramenčić dlaka. Veverice su živahne dnevne životinjice dobrog sluha, vida i njuha. Prave gnezda i skloništa u koja sakupljaju hranu za zimski period.

https://www.youtube.com/watch?v=Cv8q3pcEowU

srne

Srna (obična srna, srndać, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.stočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema Crnom moru, ali prije njega zaobilazi strepe (Kumo-Manične) i skreće prema Balkanu. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. U Hrvatskoj je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, Slovenija 23%, Bosna i Hercegovina 14% i Makedonija 9%.Po načinu života i ponašanju srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka (embriotenija), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u krda i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam okot srna prekida vezu s prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo.

lavovi

Lav je grabežljivi sisavac iz porodice mačaka (Felidae). Mužjak, koji se lako prepoznaje po grivi, može narasti do 250 kg težine. Ženka je dosta manja i raste do 180 kg težine. Lavovi obično žive 10-14 godina, a u zatočeništvu do 20 godina. U divljini love u čoporima. Danas žive u Africi kao i u nekim područjima Azije.

rode

Rode (lat. Ciconiidae) su familija visokih ptica, dugih nogu i vratova, dugog i tvrdog kljuna.

Rode su mahom dugog vrata i nogu. Visina varira od 75 cm (Ciconia abdimii) do 150 cm (afrička sjedlarica). Rep im je uglavnom kratak.

Kljun je takođe uvijek dugačak i jak, ali različitog oblika kod različitih vrsta. Tipične rode iz roda Ciconia imaju prav i tanak kljun, dok na primjer sjedlarice i velike jabiru rode imaju kljunove povijene naniže, duge i do 35 cm.

Perje roda je u crnim i bijelim tonovima, u zavisnosti od vrste. Crno perje uglavnom ima metalni odsjaj, što ima ulogu u vrijeme parenja, kada i bijelo perje izgleda blještavo.

Rode su teške ptice, širokog raspona krila. Primjera radi, roda marabu je težak oko 9 kg i ima raspon krila od 3,2 metra te čini jednu od dviju ptica, pored andskog kondora, koje imaju najširi raspon krila od svih kopnenih ptica. Od svih ptica, samo pelikani i albatrosi imaju veći raspon krila od ovih.

slonovi

Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca. Svi su, bez izuzetaka, biljožderi i hrane se prije svega travama i lišćem, ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i granje grmlje, koru i sličnu hranu.

Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na zemlji. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 kg. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen 1974. u južnoj Angoli i bio je težak 12.240 kg.

Podela :

Danas žive još samo tri vrste surlaša:

• afrički slon (Loxodonta africana)
• Afrički šumski slon (Loxodonta cyclotis)
• azijski slon (Elephas maximus)

Kriptozoolozi sumnjaju na postojanje još jedne vrste, patuljastog slona (Loxodonta pumilio) ali to nije baš vjerojatno.

kao još jednu, zasebnu vrstu. Međutim, znanstvenici nisu prihvatili taj prijedlog, bar za sada još ne. Ta vrsta živi, prema njihovom mišljenju, uz šumskog slona u tropskim kišnim šumama (Gabon, Kongo, Kamerun).

U Africi žive četiri odvojene populacije slonova: u savanama istočne i južne Afrike, u zapadnoj Africi na sjeveru Namiba (pustinja i istoimeni nacionalni park u Namibiji) i u tropskim kišnim šumama centralne Afrike.

nilski konj

Nilski konj (latinski: Hippopotamus amphibius), od grčke sintagme ιπποπόταμος - hippopotamos, hipos = "konj" i potamos = "rijeka") ili Vodeni konj je veliki afrički sisavac, pretežiti biljožder. Uz pigmejskog (patuljastog) nilskog konja (Choeropsis liberiensi) član porodice Hippopotamidae, taj rod je donedavno imao tri ili četiri vrste, no one su izumrle.

Njihov broj se danas procjenjuje na 125,000 do 148,000 jedinki ^[1], vrlo su ugrožena vrsta zbog lova i naglog smanjenja prirodnog staništa.Nilski konji su dugi od 3,5-4,5 m, visoki do 1,5 m., teže od 1,500 do 3,200 kg. Približno su iste veličine kao bijeli nosorozi. Mužjaci rastu tokom cijelog života, dok ženke dosižu maksimalnu težinu sa 25 godina. Koža nilskog konja je debela 4 cm i čini čak 25% ukupne težine (oko 1 tone). Iako su glomazni i teški, nilski konji na kopnu mogu trčati brže od čovjeka, brzinom od 30 do čak 50 km/h, ali samo na kratkim dionicama - do nekoliko stotina metara.

zebre

Zebra je naziv za nekoliko vrsta životinja koje pripadaju porodici Equidae (porodici konja) i koje žive u centralnoj i južnoj Africi.

Obuhvaća dva podroda s ukupno tri žive vrste, a to su:

• Hippotigris Smith, 1841 (dvije vrste)
• Dolichohippus Heller, 1912 (jedna vrsta)

Njihovi najbliži srodnici su podrod pravih konja (Equus) i podrod magarci (Asinus).^[1]

Odrasle zebre teže do 300 kg i uglavnom se nalaze u stepama i retkim šumama. Jedna porodica se obično sastoji od pastuva, nekoliko kobila i njihovih ždrebadi. Grupe porodica formiraju krdo. Ženke imaju trudnoću od otprilike 12 meseci i daju obično samo jedno ždrebe, obično u toku kišne sezone. Mladunče je svetlije nego odrasle životinje i pruge su mu tamnosmeđe i bele. Zebru love lavovi i pegava hijena. Zebre ponekad uspeju da se odbrane pošto imaju odlična čula vida, mirisa i sluha, a i uspešno se služe kopitama i zubima kada su napadnute.

žirafa

Žirafa (Giraffa camelopardalis) je afrički sisar iz reda papkara, najviši od svih kopnenih životinja. Mužjaci mogu biti visoki od 4.5 do 5.5 metara i težiti do 1,360 kilograma. Rekordna težina jednog mužjaka je iznosila približno 2,000 kg, a visina 6 m.^[1] Generalno, mužjaci su krupniji od ženki, koje su od mužjaka niže 70–100 cm.

Žirafe su srodstvu sa jelenima, antilopama i govedima, ali su grupisane u zasebnu familiju, familiju žirafa (Giraffidae) u koju još spada njihov najbliži rođak, okapi. Žirafe žive na prostoru od Čada do Južne Afrike.

Ukupna populacija žirafa je procenjena na 110,000 do 150,000 jedinki. Kenija sa 45,000, Tanzanija sa 30,000 i Bocvana sa 12,000 žirafa imaju najveće populacije.^[2]

Oba pola imaju rogove, mada su rogovi kod ženki manji. Rogovi su zapravo koštani izraštaji lobanje, pokriveni kožom i dlakom, dugi do 13,5 cm. Kod mužjaka, kalcijum se taloži na kostima lobanje tokom celog života praveći nove izraštaje. Rogovi rastu, pre svega, na čelu, oko očiju i na nosnoj kosti, pa glava tokom godina postaje sve krupnija i teža. Oči žirafe su krupne i smeđe, zaštićene dugim i crnim trepavicama.

Žirafe poseduju tačke koje prekrivaju celo telo, osim donje delove njihovih stomaka. Ne postoje dve žirafe sa istim rasporedom šara na telu. To je kao slučaj sa čovekom ili zebrama; ne postoje dva čoveka sa istim otiskom prstiju ili dve zebre sa istim šarama. Žirafe imaju dugačke i snažne vratove, prekrivene grivom koju čine kratke i oštre dlake. Vrat čini samo sedam pršljenova, kao i kod drugih sisara, ali oni kod odraslih jedinki mogu da budu široki i do 28 cm. Tako vrat može da dostigne i dva metra. Ove životinje takođe imaju neznatno izduženije prednje noge, oko 10% duže nego njihove stražnje noge.

zmije

Zmije su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama. Vode porijeklo od predaka koji su ličili na guštere, no jako im se izdužilo tijelo, a noge su im reducirane pa se kreću vijugajući. Velike vrste (pitoni i anakonde) narastu do 8 m, u iznimnim slučajevima i do 10 m. Povremeno se javljaju izvještaji i o rekordnim dužinama više od 10 m, ali to nije nikada dokazano.

https://www.youtube.com/watch?v=_Jhx7ZeII4Q

https://www.youtube.com/watch?v=TG13VgP2wh4

kitovi

Cetacea je red sisara u koji spadaju kitovi, delfini i pliskavice i broji više od 80 vrsta. Svi žive isključivo u vodi; osim nekoliko riječnih delfina sve druge vrste kitova žive u moru. Kitovi, kao viši sisari, su neuobičajeno dugovječni. Neke vrste, kao npr. grenlandski kit, mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, je uginuo u dobi od 211 godinu.

https://www.youtube.com/watch?v=Sc_MfAQVE94

https://www.youtube.com/watch?v=HCDiK9JqvLY

medvedi

Medved spada u grupu mesojeda, a ime mu potiče iz staroslovenskog jezika i znači „onaj koji vodi do meda“. Medved je krupna, zdepasta životinja gustog krzna koja je zadržala prastari način hodanja celim stopalom. Ljudi od davnina love medvede zboh njihovog krzna i mesa. Svi medvedi imaju slab vid, ali odlično čulo mirisa i sluha. Uglavnom se hrane biljnom hranom, ali i ribama, insektima i sitnim životinjama. Jedu meso životinje koje su ubilu drugi mesijedi, a nešto ulove i sami.

Mrki medved nastanjuje prostore Evrope, Azije i Severne Amerike, beli (polarni) medved živi oko Arktika, američki crni u Severnoj Americi, sunčani u jugoistočnoj Aziji, medved sa naočarima u Južnoj Americi, usnati u Aziji, i svima dobro poznata panda živi u Aziji. U Evropi je najrasprostranjeniji mrki medved, dugačak je od 1.70 do 2 metra i teži od 100 do 200 kg. Ima gusto svetlosmeđe do tamnosmeđe krzno, a može biti i gotovo crne boje. Noge su mu tamnije od ostatka tela. Ima vrlo kratak rep. Dobro pliva i trči.

Za razliku od drugih mesojeda, medved vodi usamljenički život, dok zimu provodi u pećinama ili jazbinama (zimski san). Tokom zime opstaje zahvaljujući salu koje nagomilava tokom leta. Pari se od proleća do leta. Mlade nosi 8 meseci, a kada se rodi mladunče je nešto veće od običnog pacova, ali zato brzo raste i goji se. Od malih nogu mladunci se penju po drveću, a to čine i odrasli medvedi, tražeći košnice meda. Mladi postaju samostalni sa 2 godine. Žive oko 35 godina.

mačke

Mačka, takođe zvana i domaća mačka ili kućna mačka, je mali mesožder, sisar iz roda Felis. Veruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, Felis silvestris lybica. Mačke žive u bliskoj vezi sa ljudima najmanje 9.500 godina.^[1]

Postoji mnogo različitih sorti mačaka, od kojih su neke bezrepe ili bezdlake, kao rezultat mutacija i ima ih u različitim bojama. One su vešti grabljivci i poznato je da za ishranu love preko 1000 različitih vrsta životinja. Veoma su pametne. Neke od njih se mogu naučiti, ili čak nauče same, da pokreću jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću.

Komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem, škljocanjem, i sa još oko stotinu drugih glasova, kao i govorom tela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tela za međusobno sporazumevanje.^[2]

Pošto je odomaćivanje mačke relativno skoro, mačke takođe mogu samostalno da žive u divljini, često formirajući manje kolonije. Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u mitologiji i legendama više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku.

Rakuni

Rakun je sisar srednje veličine koji nastanjuje Severnu Ameriku. On je najveći pripadnik porodice Procyonidae; dug je od 40 do 70 cm i teži između 3,5 i 9 kg, a ishrana mu se sastoji od oko 40% beskičmenjaka, 33% biljaka i 27% kičmenjaka. Ima sivkasto krzno, od kojeg je skoro 90% gusto potkrzno koje ga štiti od hladnoće. Rakuni su poznati po svojoj inteligenciji, a istraživanja su pokazala da rešenja zadataka mogu pamtiti do tri godine.

http://www.nadlanu.com/zivot/zivotinjsko-carstvo/Rakun-izveo-quotpljacku-vekaquot-VIDEO.g-1731227.836.html

http://www.blic.rs/slobodno-vreme/zanimljivosti/maskirani-bandit-rakun-maznuo-telefon-i-snimio-svoje-bekstvo/gvkm55k

igranje mačaka

bambi

jazavci

golubovi

Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes). Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.

Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.

Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.

Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potječu od goluba pećinara, divlje vrste koja još i danas živi po pećinama i jamama pod zemljom. Pećinari su rasprostranjeni pretežno na Sredozemlju (žive i u Dalmaciji), sjevernoj Africi i Indiji. U Europi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: golub dupljaš, golub grivnjaš, divlja grlica i gugutka.

delfini

Delfini su veoma inteligentne i društvene životinje koje se najčešće veoma lepo slažu sa ljudima, ali i oni imaju mračnu stranu. Oni su skloni seksualnom zlostavljanju, incestu i čedomorstvu.Veliki broj studija dokazao je da su delfini izuzetno inteligentne životinje. Oni brzo uče nove stvari, bez obzira na to da li su odrasli među ljudima ili u divljini.

Svaki delfin ima drugačiji zvižduk, pa oni mogu da razlikuju jedni druge i na velikoj daljini, a jedna studija je dokazala da to pamćenje zvuka, tj. "glasa" drugog delfina može da traje i po nekoliko godina, u nekim slučajevima i nekoliko decenija.

Ali studije su otkrile i drugu, tamnu stranu delfina, onu koja do sada nije toliko isticana.

- Oni jesu inteligentni, ali, isto kao i ljudi, mogu biti zlobni i bezobzirni - kaže Ričard Konors sa Univerziteta u Masačusetsu i jedan od direktora Saveza za proučavanje delfina.

pande

Velika panda ili džinovska panda je krupni sisar iz porodice medveda , poreklom iz centralno-zapadne i jugozapadne Kine.

 Lako se prepoznaje po upadljivim crnim oznakama oko očiju, na ušima i preko svog zaobljenog tela. Iako pripada redu zveri, koje karakteriše ishrana mesom, džinovska panda se u 99% slučajeva hrani mladicama i listovima bambusa.

Ugrožena  je životinja - procenjeno je da je u divljini preostalo 2.000 pandi i preko 180 koje žive u zatočeništvu u Kini.

 Od ovog broja dvadeset pandi živi van Kine.

 Drugi izvor pokazuje da se u Kini razmnožava 221 panda, od kraja 2006. godine. Broj panda u divljini je u porastu.

psi

Pas  je pripitomljeni sisar iz porodice Canidae. Arheološki nalazi dokazuju da pas najmanje 9000 godina živi uz čoveka, iako postoje indicije da se taj period produži na čitavih 14.000 godina. Fosilni ostaci pokazuju da su preci modernog psa živeli uz čoveka još pre 10.000 godina

Danas postoji oko 40 miliona pasa i oko 800 rasa (što je više nego bilo koja druga vrsta životinja^]) najrazličitijih dimenzija, fizionomije i temperamenta, i koje predstavljaju najrazličitije verijetete boje i vrste dlake. Pas je usko povezan sa čovekom, kome služi kao kućni ljubimac, kao čuvar, vodič, ovčar i dr. Pas je jedna od najrasprostranjenijih životinja na svetu čiju popularnost nadmašuje jedino mačka.

Psi, kao i ljudi, su visoko društvena bića i ova sličnost ih je vremenom zbližila. Ova sličnost je omogućila psima jedinstvenu poziciju u životu čovjeka. Lojalnost i posvećenost koju psi demonstriraju kao dio njihovog prirodnog instinkta unutar čopora približno odražava ljudsku ideju o ljubavi, zbog čega ih mnogi vlasnici smatraju kao punopravne članove porodice. Isto tako, psi izgleda da vide svoje vlasnike kao članove svog čopora, praveći samo nekoliko (a možda i ne praveći) razlike između svojih vlasnika i drugih pasa. Psi mogu imati različite uloge u ljudskom društvu i često se treniraju kao radni psi. Danas je možda najvažnija uloga psa kao saputnika i prijatelja. Psi su živjeli i radili sa ljudima na mnogo načina, pa su zbog toga i zaslužili titulu „čovekovog najboljeg prijatelja“. Sa druge strane, neke kulture smatraju pse veoma prljavim životinjama, dok ih pojedine upotrebljavaju i za ishrannu.

zečevi

Zečevi , porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.

 Zec i kunić međusobno se razlikuju i nisu isto. 

Kunići su sitniji od zečeva i za razliku od njih ne prave sebi skoliništa na zemlji nego u rupama u zemlji.

 Uši i stražnje noge zeca duže su nego kod kunića.

 I jedna i druga vrsta prisutna je u divljini. Kunića je lakše pripitomiti, dok je kod zeca to teško ili nemoguće. 

Zec živi usamljenički dok kinić društvena životinja koja živi u grupama.