koale

Koala (lat. Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak je sisavac tobolčar koji živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća. Iako koala izgleda kao maleni plišani medvjed te se ponekad naziva i koala medvjedić, on u stvari nije nikakav medvjed, već sisavac tobolčar. Unatoč zakonskoj zaštiti, ipak je vrlo ugrožena vrsta jer neprestano gubi životni prostor zbog čestih požara kao i zbog širenja ljudskih naselja i gradnje prometnica unutar područja koja nastanjuje koala.

Koala je životinjica sivog krzna, ponekad s malo bijelog. Ima veliki crni gumasti nos i velike dlakave uši. Koala ima dugačke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i oštrim kandžama za lako penjanje i držanje na drveću. Gotovo nema repa.

Koala živi gotovo isključivo u gornjim dijelovima krošanja posebnih vrsta eukaliptusovog drveća, čije je lišće njegova gotovo jedina hrana. Svojim snažnim nogama čvrsto obuhvaća drvo, pri čemu će se oštre pandže zariti u koru. Koala je životinja koja je aktivna noću, pa dane provodi spavajući na granama. Noću se penje na više grane, gdje pažljivo bira lišće koje jede. Silazi s drveta vrlo rijetko, najčešće samo da promijeni stablo jer je na dotadašnjem pojeo lišće kojim se hrani. Koala sjedne u rašlje drveta i tako spava većim dijelom dana, čak po 18 sati. Kreće se i hrani uglavnom tijekom noći. Jako je izbirljiv u hrani i jede samo lišće određenih vrsta eukaliptusa. Tekućinu dobiva iz lišća i zato vrlo rijetko pije vodu.

lisice

Lisica (Vulpini), jedno od dva glavna tribusa potporodice Caninae. Obuhvaća lisice u pravom smislu sa rodovima Vulpes i Urocyon. srednje veličine, koji imaju tijelo pokriveno te karakterističan gusti rep ili tzv. "četku". Najpoznatija vrsta lisice je crvena lisica, raširena na cijelom kontinentu Europe. Prisutna je i u popularnoj kulturi i u folkloru, osobito kod ljudi koji obožavaju lisice, bez obzira na državnost, kulturnu grupu i pleme. Neke su vrste lisica, kao što je falklandska otočna lisica, poznata i kao warrah, izumrle.

Slično kao i u tribusu Canini gdje se javljaju pravi psi, i kod Vulpina se naglašava naziv prave lisice, a razlog su pogrešni vernakularni narodni nazivi.U modernom engleskom jeziku, engleski naziv fox dolazi od riječi fox u staroengleskom jeziku, što je izvedenica od staronjemačke riječi *fukh - odnosno u njemačkom jeziku Fuchs, od gotskog jezika fauho, u staronorveškom jeziku foa i u nizozemskom jeziku vos. U indoeuropskim prajezicima upotrebljavao se izraz *puke - "rep" (u Sanskrtu izraz puccha za "rep"). Psi (mužjaci lisica) dosegnu težinu od 5,9 kilograma, dok ženke (lije) teže malo manje od mužjaka lisica, 5,2 kilograma.

veverice

Duga je oko 45 cm, zajedno sa repom, a teška 300-400 grama. Ima prekrasan rep, dug i obrastao dugačkom, gustom dlakom. Služi joj kao kormilo kad skače kroz vazduh, kao i za održavanje ravnoteže dok juri po granama drveća. Ima vrlo snažne sekutiće, koji joj neprekidno rastu tako da je, da bi ih istrošila, prisiljena da glođe i gricka po ceo dan. Dugo se zadržavaju na drveću pa su im udovi prilagođeni penjanju. Na šapama ima pet prstiju, razmeštenih kao prsti na našoj šaci i može lako da hvata predmete i da se hvata za razna uporišta. Pomoću dugačkih, šiljatih kandži vešto se penje po deblima i granama drveća i strmoglavce spušta. Dugačke zadnje šape joj služe za skokove od nekoliko metara. NJeno krzno je lepe crvenkasto smeđe boje a bele s trbušne strane. Nekima je leti krzno tamno poput uglja. Zimi postaje sivo. Na uspravnim ušima imaju pramenčić dlaka. Veverice su živahne dnevne životinjice dobrog sluha, vida i njuha. Prave gnezda i skloništa u koja sakupljaju hranu za zimski period.

https://www.youtube.com/watch?v=Cv8q3pcEowU

srne

Srna (obična srna, srndać, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.stočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema Crnom moru, ali prije njega zaobilazi strepe (Kumo-Manične) i skreće prema Balkanu. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. U Hrvatskoj je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, Slovenija 23%, Bosna i Hercegovina 14% i Makedonija 9%.Po načinu života i ponašanju srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka (embriotenija), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u krda i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam okot srna prekida vezu s prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo.

lavovi

Lav je grabežljivi sisavac iz porodice mačaka (Felidae). Mužjak, koji se lako prepoznaje po grivi, može narasti do 250 kg težine. Ženka je dosta manja i raste do 180 kg težine. Lavovi obično žive 10-14 godina, a u zatočeništvu do 20 godina. U divljini love u čoporima. Danas žive u Africi kao i u nekim područjima Azije.

rode

Rode (lat. Ciconiidae) su familija visokih ptica, dugih nogu i vratova, dugog i tvrdog kljuna.

Rode su mahom dugog vrata i nogu. Visina varira od 75 cm (Ciconia abdimii) do 150 cm (afrička sjedlarica). Rep im je uglavnom kratak.

Kljun je takođe uvijek dugačak i jak, ali različitog oblika kod različitih vrsta. Tipične rode iz roda Ciconia imaju prav i tanak kljun, dok na primjer sjedlarice i velike jabiru rode imaju kljunove povijene naniže, duge i do 35 cm.

Perje roda je u crnim i bijelim tonovima, u zavisnosti od vrste. Crno perje uglavnom ima metalni odsjaj, što ima ulogu u vrijeme parenja, kada i bijelo perje izgleda blještavo.

Rode su teške ptice, širokog raspona krila. Primjera radi, roda marabu je težak oko 9 kg i ima raspon krila od 3,2 metra te čini jednu od dviju ptica, pored andskog kondora, koje imaju najširi raspon krila od svih kopnenih ptica. Od svih ptica, samo pelikani i albatrosi imaju veći raspon krila od ovih.

slonovi

Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca. Svi su, bez izuzetaka, biljožderi i hrane se prije svega travama i lišćem, ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i granje grmlje, koru i sličnu hranu.

Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na zemlji. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 kg. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen 1974. u južnoj Angoli i bio je težak 12.240 kg.

Podela :

Danas žive još samo tri vrste surlaša:

• afrički slon (Loxodonta africana)
• Afrički šumski slon (Loxodonta cyclotis)
• azijski slon (Elephas maximus)

Kriptozoolozi sumnjaju na postojanje još jedne vrste, patuljastog slona (Loxodonta pumilio) ali to nije baš vjerojatno.

kao još jednu, zasebnu vrstu. Međutim, znanstvenici nisu prihvatili taj prijedlog, bar za sada još ne. Ta vrsta živi, prema njihovom mišljenju, uz šumskog slona u tropskim kišnim šumama (Gabon, Kongo, Kamerun).

U Africi žive četiri odvojene populacije slonova: u savanama istočne i južne Afrike, u zapadnoj Africi na sjeveru Namiba (pustinja i istoimeni nacionalni park u Namibiji) i u tropskim kišnim šumama centralne Afrike.